Operacije pankreasa

Pankreas

Pankreas (Gušterača) je veoma važna žlezda u sistemu organa za varenje. Dugačka je otprilike oko 15 cm, težine od 50-150gr i anatomski ima četiri dela: glavu (caput) pankreasa, kukasti produžetak (processus uncinatus), telo (corpus) i rep (cauda) pankreasa. Ima dvojaku funkciju u organizmu: endokrinu (sintetiše produkte koji se izlučuju direktno u krv – insulin i glukagon) i egzokrinu (svoje produkte, enzime – lipazu, amilazu, tripsin, himotripsin izlučuje u dvanaestopalačno crevo).

Bolesti pankreasa možemo podeliti na inflamatorne (zapaljenske) i neinflamatorne.

Upala pankreasa

Upala pankreasa (Pankreatitis) – predstavlja veoma teško oboljenje koje nastaje usled autodigestije tkiva pankreasa sopstvenim enzimima. Enzimi pakreasa se nakon stvaranja nalaze u neaktivnoj formi a njihova aktivacija se vrši u dvanaestopalačnom crevu nakon tri sata od unosa hrane. Ukoliko se aktivacija enzima vrši u samom pankreasu dolazi autodigestije tkiva i RAZVOJA pankreatitisa. Uzroci nastanka su: alkohol, opstrukcija žučnih puteva, pušenje, visok nivo triglicerida, genetika.

Lečenje može da bude konzervativno i hirurško. Principi konzervativnog lečenja su: prekid unosa hrane i tečnosti na usta, unos tečnosti i hranljivih materija infuzionim rastvorima, nazograstrična sukcija, analgetici, lekovi protiv mučnine ili antibiotici (ukoliko je potrebno).

Tumori pankreasa

Tumori pankreasa – mogu biti benigni tj dobroćudni i maligni (zloćudni). Najznačajniji benigni tumori su adenomi, međutim mnogo ćešći tumori pankreasa su maligne prirode od kojih je najznačajniji i najučestaliji adenokarcinom pankreasa. Karcinom pankreasa zauzima sedmo mesto po smrtnosti u odnosu na sve karcinome. Češći je kod muškaraca i obično se javlja u kasnijoj životnoj dobi – nakon 60-te godine života. Najćešća lokalizacija karcinoma je glava pankreasa. Zbog specifične pozicije i funkcije, dijagnoza tumora pankreasa se obično postavlja ili kada pacijenti bezbolno požute (kod tumora lokalizovanih u glavi pankreasa) ili kada se jave bolovi u predelu želuca (kod tumora lokalizovanih u telu i repu pankreasa).

Faktori rizika

  • Genetski faktori
  • Pušenje
  • Konzumiranje alkohola
  • Gojaznost i nedovoljna fizička aktvnost
  • Novija istraživanja su pokazala da H.pylori infekcija pogoduje nastanku karcinoma pankreasa.

Dijagnoza ne može da se postavi rano zbog svoje nekarakteristične simptomatologije. Jasni znaci se javljaju kod uznapredovale bolesti. Ni laboratorijske analize nisu od neke pomoći. Amilaza i lipaza su povišene samo kod 10% bolesnika, malokrvnost se javlja u uznapredovaloj bolesti, mada treba imati naumu da najveći broj malokrvnih ljudi nama rak. Kada dođe do zapusenja zučnih puteva (holestaza), što nije rani znak, povišen je bilirubin, alkalna fosfataza i gama GT.
Od tumorskih markera imaju značaja CEA (karcinoembrionalni antigen) i CA 19-9.

Ultrazvuk ne može da postavi ranu dijagnozu jer ne uočava tumor manji od 3cm. Od sumnjivih znakova može da se uoči uvećanje pojedinog dela pankreasa ili izmenjenu strukturu (uglavnom hipoehogen) pankreasa. Kod bolesnika sa žuticom vidi se uvećana (distendirana tj. rastegnuta) žučna kesa. Jetra je uvećana kod metastaza, a slezina kod tromboze lijenalne vene.Pomoću CT (kompjuterizovana tomografija) i NMR (nuklearna magnetna rezonanca) uočavaju se tumori od 2cm. ERCP (endoskopska retrogradna holangiopankreatografija) omogućava sagledavanje ampule Vateri (mesta gde se ulivaju izvodni pankreasni kanal i žučni) i biopsiju sumnjivih promena.

Nakon sprovedenih dijagnostičkih procedura donosi se odluka o vrsti hirurškog lečenja, odnosno da li je pacijent kandidat za palijativnu ili radikalnu hiruršku proceduru.

Palijativne procedure

Palijativne procedure su namenjene pacijentima kod kojih definitivno hirurško rešavanje nije moguće a odnosi se na uklanjanje bilijarne i duodenalne opstrukcije i terapiju bola.

Radikalna hirurgija

Radikalna hirurgija predstavlja jedinu potencijalnu šansu za izlečenje. Hirurgija pankreasa spada u najkomplikovanije hirurške intervencije u abdominalnoj hirurgiji, ona predstavlja i veliki izazov za hirurga. Multidisciplinarni pristup (hirurg, onkolog, patolog, anesteziolog) naše bolnice prema ovakvim pacijentima nas izdvaja od ostalih te i ako je hirurgija pankreasa jedna od najkomplikovanijih u abdominalnoj hirurgiji ipak predstavlja veliki izazov za stručni tim koji se skoro dve decenije od postojanja naše bolnice bori protiv ove opake bolesti.

Specijalisti

dr Dragan Stefanović

Specijalista opšte hirurgije
Direktor bolnice

dr Slobodan Jovanović

Specijalista opšte hirurgije

dr Dragan Mihajlović

Specijalista opšte hirurgije - proktolog

dr Ana Jovanović

Specijalista opšte hirurgije

dr Aleksandar Jovanović

Specijalista opšte hirurgije

doc. dr Nebojša Ignjatović

Specijalista opšte hirurgije

dr Igor Đurišić

Specijalista opšte hirurgije